U Narodnoj biblioteci „Ivo Andrić“ 6. marta predstavljena je knjiga „Iz kolijevke u Jasenovac“ koju je priredio banjalučki publicista i izdavač Milan Dašić. Organizator ovog događaja bila je Narodna biblioteka „Ivo Andrić“, u saradnji sa Srednjom školom i OŠ „Miloš Dujić“.
O knjizi su govorili: istoričar Željko Vujadinović, potpredsjednik Glavnog odbora SPKD „Prosvjeta“ pukovnik Mihajlo Vujović, jasenovački logoraši Dobrila Kukolj i Pero Rodić, kao i autor Milan Dašić. Svoje stihove posvećene ovom zloglasnom logoru kazivao je poznati banjalučki pjesnik Boro Kapetanović.
Govoreći o knjizi, mr Željko Vujadinović, između ostalog istakao je doprinos pisca i publiciste Dragoja Lukića, koji je punih 50 godina istraživao zločine genocida u NDH i prikupljao podatke o stradanju djece u jasenovačkim logorima smrti i zahvaljujući kome je ispravljena velika istorijska nepravda te su nevinim žrtvama vraćena imena i prezimena.
- Vjerska netolerancija osnova je stvaranja i NDH i logora Jasenovac u kojem je pored ostalih stradalo gotovo 20.000 djece. Naša obaveza je da se sjećamo nevinih žrtava i da radimo na tome da se zločin više nikada ne ponovi. Jugoslavija nije uradila svoj domaći zadatak, nije sačinila spisak svih žrtava ovog zloglasnog, kao ni drugih logora, i to je stvorilo uslove da se danas manipuliše njihovim brojem od strane zločinaca – rekao je pored ostalog Vujadinović.
Mihajlo Vujović je naglasio da su djeca nevina bića, a opet su u zloglasnim logorima NDH masovno stradala.
-Ova knjiga je poziv na nezaborav i poruka da zadržimo Boga u našim srcima, da ostanemo borci za istinu – rekao je Vujović koji je naglasio da su i stradala djeca u Jasenovcu ugrađena u temelje Republike Srpske. On je pročitao i svoju poemu „Koliko je srbožderu dosta“.
Knjiga „Iz kolijevke u Jasenovac“ našla se među literaturom koja je izložena u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku u sklopu izložbe „Jasenovac – pravo na nezaborav“. U knjizi su navedena imena 19.432 djece koja su u jasenovačkim logorima ubijena na najsuroviji način, a ovaj popis djece, od jednog dana do 14 godina starosti, preuzet je iz specijalnog izdanja banjalučkih „Krajiških novina“, koje je povodom obilježavanja 60 godina od proboja posljednje grupe jasenovačkih logoraša, štampano u aprilu 2005. godine.
Dobrila Kukolj u logor je odvedena kao učenica osnovne škole i jedina je iz svoje porodice koja je tamo preživjela. Ona je i predsjednik Udruženja preživjelih logoraša Jasenovca grada Banja Luka.
Svoje logoraške dane i sudbinu ratne siročadi Potkozarja evocirao je i Pero Rodić, koji je u Čelinac došao 1961. kao učitelj. On je kasnije bio prvi direktor čelinačke Biblioteke i Srednje škole, te načelnik Policijske stanice, a cijeli svoj život posvetio je razvoju humanog društva i otkrivanju istine o fašističkim koncentracionim logorima sa željom da se zlo ne ponovi.
Učenice četvrtog razreda Adrijana Topić i Nikolina Damjanović čitale su odlomke iz knjige, odnosno iz rubrika pod naslovom „Traži se“ koje su se od završetka Drugog svjetskog rada pa sve do sedamdesetih godina pojavljivale u velikom broju listova – „Politike“, „Borbe“, „Arene“, i koji su u stvari mali oglasi u kojima su roditelji davali osnovne podatke o djetetu u trenutku kada je ono otrgnuto iz roditeljskog zagrljaja.
Ova knjiga objavljena je 2015. godine u izdanju Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica i Udruženja „Jasenovac – Donja Gradina“, a na čelu izdavačkog savjeta nalazio se prof. dr Vladimir Lukić, predsjednik ovog udruženja.
Opština Čelinac kupila je nekoliko knjiga za potrebe čelinačke biblioteke, ali i svih školskih i parohijskih biblioteka na području opštine.
Jelena Ivanković
{gallery}fotografije/2019/03_mart/Knjiga-o-Jasenovcu{/gallery}
